foto: vilma matulic
photos Vilma Matulic, click image for gallery,
Ernest Ženko
Profesor na Odjelu za filozofiju kulture Sveučilišta Primorska
Full Professor for Philosophy of Culture at University of Primorska
Director of the Center for Bie-Modern Studies
Ernest Ženko on Academia
Ernest Ženko on Artificial Intelligence
...jedan od najvećih intelektualnih događaja 20. stoljeća je susret Alberta Einsteina i francuskog filozofa Henrija Bergsona...
" ... one of the greatest intellectual events of the 20th century is the encounter between Albert Einstein and French philosopher Henri Bergson ..."
Priroda vremena: ponovno razmatranje susreta Einstein-Bergson Sažetak:
Prezentacija se bavi povijesnim sukobom između Alberta Einsteina i Henrija Bergsona oko prirode vremena, ključnim trenutkom koji je premostio domene fizike i filozofije. Početkom 20. stoljeća, Einsteinova teorija relativnosti dovela je u pitanje tradicionalne Newtonove koncepte apsolutnog prostora i vremena, predlažući jedinstveni prostorno-vremenski kontinuum gdje je vrijeme relativna dimenzija isprepletena s prostorom. Nasuprot tome, Bergson, vodeći francuski filozof, zalagao se za kvalitativno razumijevanje vremena — ili „trajanja“ — kao intrinzičnog aspekta ljudske svijesti i iskustva, nesvodivog na kvantitativne mjere. Pariška rasprava između ova dva intelektualna diva iz 1922. označila je značajan trenutak u diskursu o vremenu, ističući sukob između mjerljivog, objektivnog vremena fizike i kvalitativnog, subjektivnog vremena ljudskog iskustva. Prezentacija ispituje argumente obojice sudionika, filozofsku i znanstvenu podlogu i šire implikacije te rasprave. Istražuje njihov odjek na oba polja, ilustrirajući utjecaj koje je to sučeljavanje ostavilo na filozofsku
misao, posebice u egzistencijalizmu i fenomenologiji, i kako se to reflektiralo na razvijajući okvir fizike. Nadalje, izlaganje procjenjuje naslijeđe ove rasprave, s obzirom na njenu relevantnost za druge suvremene rasprave u znanosti i filozofiji, te njen doprinos tekućim interdisciplinarnim dijalozima. Osvrćući se na ovu povijesnu razmjenu, prezentacija baca svjetlo na trajne složenosti i nijanse razumijevanja vremena, nudeći reflektivnu perspektivu koja nastavlja nadahnjivati i izazivati.
Ključne riječi: Einstein, Bergson, vrijeme, filozofija vremena, fizika, svijest, trajanje.
Tri pitanja:
1. Kako se Einsteinova i Bergsonova koncepcija vremena razlikuju u svojoj temeljnoj prirodi i koje su
implikacije tih razlika značajne za polje fizike i filozofije?
2. Na koje je načine rasprava Einstein-Bergson utjecala na kasniji razvoj u znanstvenim i filozofskim
zajednicama? Kako je ovo sučeljavanje moglo oblikovati ili se odraziti na šire trendove u misli 20.
stoljeća, odnosno kako interdisciplinarni dijalozi mogu potaknuti nove uvide u različitim područjima?
3. Kako ideje o kojima se raspravljalo u dijalogu Einstein-Bergson odjekuju i na suvremenim
znanstvenim i filozofskm područjima?
The Nature of Time: Revisiting the Einstein-Bergson Encounter
Abstract:
The presentation delves into the historic confrontation between Albert Einstein and Henri Bergson over the nature of time, a pivotal moment that bridged the domains of physics and philosophy. In the early 20th century, Einstein's theory of relativity challenged the traditional Newtonian concepts of absolute space and time, proposing a unified spacetime continuum where time was a relative dimension intertwined with space. In contrast, Bergson, a leading French philosopher, argued for a qualitative understanding of time — or 'duration' — as an intrinsic aspect of human consciousness and experience, irreducible to quantitative measures. The 1922 Paris debate between these two intellectual giants marked a significant moment in the discourse on time, highlighting the clash between the quantifiable, objective time of physics and the qualitative, subjective time of human experience. The presentation examines the arguments presented by both figures, their philosophical and scientific underpinnings, and the broader implications of their debate. It explores the subsequent impact on both fields, illustrating how the confrontation influenced philosophical thought, particularly in existentialism and phenomenology, and how it resonated within the evolving framework of physics. Furthermore, the presentation assesses the legacy of this debate, considering its relevance to contemporary discussions in science and philosophy, and its contribution to ongoing interdisciplinary dialogues. By revisiting this historical exchange, the presentation sheds light on the enduring complexities and nuances of understanding time, offering a reflective perspective on a debate that continues to inspire and challenge.
Keywords: Einstein, Bergson, time, philosophy of time, physics, consciousness, duration.
Three Questions:
1. How do Einstein's and Bergson's conceptions of time differ in their fundamental nature, and what are the implications of these differences for the fields of physics and philosophy?
2. In what ways did the Einstein-Bergson debate influence subsequent developments in both scientific and philosophical communities? How this confrontation may have shaped or reflected broader trends in 20th-century thought, particularly in how interdisciplinary dialogues can foster new insights across diverse fields?
3. How do the ideas discussed in the Einstein-Bergson confrontation continue to resonate in today's scientific and philosophical landscapes?